Kako poljoprivrednici poboljšavaju tov svinja pomoću raži

Uspešan tov svinja i srećne životinje – Andreas von Felde veruje da ti ciljevi nisu obostrano isključujući. Ovaj poljoprivrednik iz severne Nemačke gaji raž i koristi je za ishranu. Potrebno mu je manje đubriva, a nedavna studija ga podržava.

Andreas von Felde (Andreas von Felde) zna kako precizno da izmeri koliko su svinje zadovoljne. Pedesetdvogodišnjak se oslanja na zid od cigli svog silosa za stočnu hranu, na ćošku nadomak od svinjca. I sluša. „Nalazimo se na 20 metara od 500 tovljenika”, kaže farmer iz Harmelingena u Lineburškoj pustari, južno od Hamburga. „Ni muva se ne čuje”.

Tišina u njegovom stadu nije trenutna stvar, kaže Fon Felde. Njegova spavaća soba je nedaleko od životinja i već godinama mirno spava. „Ali to nije uvek bio slučaj”, kaže on. Svinje se lako uznemire i onda čak počnu jedna drugoj da odgrizaju repove. Mnoge tovne farme uklanjaju ove uvijene repove kako bi sprečili svinje da ih grizu. Ipak, glavni razlog tome nije agresija, već glad. A raž može da je utoli.

Prirodna sitost zahvaljujući raži

Žitarica sadrži jedinjenja složenih ugljenih hidrata koji se postepeno i polako razlažu na glukozu u tankom crevu životinja. Prirodna posledica je dugotrajan osećaj sitosti. Pomenuto dejstvo, kao i druga dejstva raži u tovu svinja, opisana su u nedavnoj studiji koju je sprovela fondacija Univerziteta veterinarske medicine u Hanoveru (TiHO) u saradnji s kompanijom KWS i Zadrugom za trgovinu stočnih grla iz Valsrodea. „Postoje naznake da raž može da ima povoljan uticaj na ponašanje životinja”, kaže Jozef Kamfus (Josef Kamphues), profesor Instituta za prehranu životinja na Univerzitetu TiHO i vodeći autor studije. Osamnaest farmi koje učestvuju, uključujući deset onih koje gaje veprove, natovili su više od 45.000 životinja tokom trajanja studije. Hranili su ih mešavinom u kojoj je raž iznosila pet procenata u predtovnom periodu, 25 procenata u srednjoj fazi tova i, konačno, 40 procenata u poslednjoj fazi tova.

To je neobično visok broj – poljoprivrednici često koriste daleko manje raži u tovljenju svinja. Ipak, rezultati studije ukazuju na to da postoji dobar razlog da se taj trend preokrene. I ne samo zato što su svinje site. „Jednostavno ne možemo da nastavimo da koristimo tako mnogo đubriva kao u proteklim decenijama”, kaže Kamfus. „A raž pomaže poljoprivredi da primeni nove pristupe.”

  • Postoje naznake da raž može da ima pozitivno dejstvo na ponašanje životinja.

    Jozef Kamfus, Veterinarski koledž u Hanoveru
    KWS_roggen_schweinemast_josef_kamphues.jpg

Manje nitrata uz gajenje raži

Hibridnom semenu raži kompanije KWS potrebno je 100 litara manje vode po kilogramu nego pšenici, na primer, tvrde stručnjaci za selekciju semena. I potrebno joj je pola kilograma manje azota na 100 kilograma žitarice. To posledično znači da raž obezbeđuje da u zemljištu bude manje nitrata. A to čini da poljoprivrednicima bude daleko lakše da ispune novi Pravilnik o đubrivima u Nemačkoj koji je na snazi od 2017. godine.

Veterinarski stručnjak Kamfus, u okviru studije, takođe je identifikovao glavne razlike u poređenju s drugim vrstama stočne hrane namenjene svinjama: „Raž ima veliki sadržaj ugljenih hidrata koji se ne vare u tankom crevu. Jednostavno rečeno, oni hrane mikroorganizme i mikrofloru u tankom crevu”. Tako nastaje buterna kiselina, koja vrlo verovatno ima pozitivan uticaj na ponašanje životinja tokom tova. Buterna kiselina je takođe veoma efikasna za uništavanje bakterija, kao što je salmonela. A problem polnog mirisa mesa nerasta, koji visi kao Damokleov mač nad uzgojem nekastriranih mužjaka, može se značajno ublažiti većim postotkom raži u stočnoj hrani. „Možda uočimo preporod u raži”, kaže Kamfus. „To je zato što su se uslovi za gajenje biljaka i životinja promenili – u korist raži”.

Raž: otporna čak i u sušnim uslovima

Snažne biljke koje se njišu na vetru kriju tajnu za mirne i zadovoljne svinje tokom tova. Izuzetno sušno proleće 2018. godine imalo je tek neznatni uticaj na raž na približno 30 hektara zemlje nedaleko od farme. Biljke hibridne raži Andreasa von Feldea uspravno stoje na oskudnoj, peščanoj pustari koja je dodatno pogođena nedostatkom kiše. „Otpornost na sušu je veoma korisna svima nama ovde”, kaže Fon Felde. „Pored toga, biljke se ne lome u jakim olujama i ostvaruju visok prinos na našem zahtevnom zemljištu. I skoro da nemam problema s bolestima, kao što su rđa ili pepelnica”.

Naposletku, moderna selekcija je praktično eliminisala prethodne slabosti raži: podložnost gljivici glavnici. „To u velikoj meri mogu da sprečim upotrebom odgovarajuće sorte i tehnologije Pollen Plus. Dugogodišnje istraživanje kompanije KWS pomoglo je u ostvarivanju ovih prednosti. Taj je proces podjednako složen kao i projektovanje novog automobila”.

Dugotrajna žitarica je ključna komponenta filozofije porodice Fon Felde na njihovoj farmi, posebno posvećenost održavanju tradicije, ali uz pomoć vrhunske tehnologije. Činjenica da fon Felde radi kao menadžer proizvoda u kompaniji za proizvodnju semena daje dodatnu težinu njegovim stavovima.

Raž: tradicionalno visok prinos

Farma je u vlasništvu porodice već mnogo generacija – ali čak ni Fon Felde ne zna tačno koliko dugo. Međutim, nesumnjivo može da dokaže da je decenijama mnogo raži uzgajano na njegovim poljima. Nedavno je poljoprivrednik pronašao pismo svoje bake, koja je vodila farmu četrdesetih godina 20. veka. O žetvi je zabeležila: „Opet imamo dobru raž u podrumu”.

Fon Felde, koji poseduje doktorat iz oplemenjivanja domaćih i gajenih životinja, nasledio je farmu 2000. godine. „Blagostanje životinja tada nije bilo toliko važno kao danas”, kaže otac troje dece. Ipak je ta tema veoma bliska Fon Feldeu: Njegove svinje borave na slami, fudbalske lopte vise sa plafona, a kocke soli i štapići za žvakanje im odvlače pažnju. Životinje imaju mnogo više prostora i svetlosti u otvorenom svinjcu nego bilo gde drugde.

Dobrostanje životinja tokom tova svinja

Razume zašto neke njegove kolege ne mogu ili ne žele da usvoje njegova načela tova – ali ih podstiče da se opredele za njegovu omiljenu žitaricu. Naposletku, ništa nije isto otkad je značajno povećao količinu raži. „Možete ostvariti brzi doprinos životinjskom dobrostanju upotrebom raži kao stočne hrane”, kaže on. „Međutim, celokupna promena načina na koji držite životinje traje dosta duže”.

Fon Felde može da čuje da su svinje dobro – a to i oseća kada je u svom stadu. Poljoprivrednik često ulazi među životinje kako bi proverio da li je sve kako treba da bude: „Potrebno je da provodite dosta vremena sa svojim životinjama. Tada primetite mnoge stvari”. Fon Felde ima i brojčane podatke koji potvrđuju da raž ima mnogo veći uticaj od unapređenja dobrostanja životinja: Količina krtog mesa porasla je s 58 procenata na 62 procenta, a porast težine je povećan s 810 na 900 grama dnevno.

„Stoj čvrsto, gledaj ispred i nastavi da se krećeš” – to je bio slogan koji je krasio jednu od zgrada na njegovoj farmi, kaže Fon Felde. Njegov zaštitni znak postala je kombinacija tradicije i modernih metoda, blagostanja životinja i efikasne poljoprivrede. Ovaj skromni poljoprivrednik je čak i malo ponosan na to što televizijske ekipe posećuju njegovu farmu: „Veoma sam zahvalan na tome!”

Istraživanje prehrane svinja: veće dobrostanje životinja zahvaljujući raži

Raž bi mogla drastično da promeni i unapredi prehranu svinja. Zajednički istraživački projekat naučnih i poslovnih zajednica ima za cilj da tome doprinese. Nemačko ministarstvo hrane i poljoprivrede podržava projekat* koji se finansira iz vladinog programa za inovacije.

„Uzgajivači svinja traže nove metode za prehranu svojih životinja na zdrav i održiv način. Raž i uljana repica bi mogli da budu deo rešenja”, kaže dr Hening Elers (Henning Ehlers), izvršni direktor udruženja German Raiffeisen Federation (DRV).

Raž ima posebne prednosti u odnosu na druge žitarice: Biljkama je potrebno manje vode, manje pesticida, a raž ima najvišu iskoristivost azota i fosfora. „Stoga raž dobija na značaju kada je cilj upotreba manje količine đubriva”, kaže dr Andreas von Felde, rukovodilac Odeljenja za upravljanje međunarodnim proizvodima u kompaniji KWS. Takođe dobro podnosi jalovo peskovito zemljište i sušne predele Severne Evrope.

Posebni konstituenti zrna koji nisu prepoznati u tradicionalnoj analizi stočne hrane odgovorni su za pozitivne uticaje raži u prehrani svinja. „Oni su vrsta ugljenih hidrata koji nisu skrob u pravom smislu te reči. Ove supstance – kao što su fruktani – označeni su kao neskrobni polisaharidi i razlažu se samo pomoću želudačne flore i, nakon toga, organizam ih koristi. To znači da raž – a ne ječam ili ovas – predstavlja žitaricu najbogatiju vlaknima”, tvrdi profesor Jozef Kamfus, direktor Instituta za prehranu životinja na Univerzitetu veterinarske medicine u Hanoveru.

Neskrobni polisahardi su posebno pogodna osnova za crevnu floru koja proizvodi buternu kiselinu. Inicijatori projekta se nadaju da će buterna kiselina formirana u crevima pomoći u unapređenju zdravlja svinja na različite načine. Naučnici istražuju hipotezu da povećani nivoi buterne kiseline pomažu u zaštiti od salmonele i smanjuju polni miris mesa nerasta.

Strane uključene u projekat, koji će se sprovoditi do 2021, odgovorne su za posebne zadatke:

  • Kompanija KWS – u saradnji sa Zadrugom za trgovinu stočnih grla iz Valsrodea i proizvođačem stočne hrane Raiffeisen Mittelweser – sprovodi praktična ispitivanja s definisanim kvalitetima raži.
  • Odgovarajuća smeša stočne hrane se razvija na Institutu za prehranu životinja na Univerzitetu veterinarske medicine u Hanoveru.
  • Stručnjaci za prehranu životinja na Slobodnom univerzitetu u Berlinu istražuju, između ostalog, dejstva supstanci iz stočne hrane s visokim sadržajem raži na sluzokožu creva i zapaljenja.
  • Stručnjaci za prehranu životinja s Rajnskog univerziteta Fridriha Vilhelma u Bonu detaljno ispituju posebne ugljene hidrate. Na primer, ispituju koji konstituenti raži zapravo dopiru do tankog creva i koji izazivaju osećaj sitosti među suprasnim krmačama, te one postaju smirene.

Povratak na glavnu stranicu

Vaš kontakt

Ivana Gligorijević
Ivana Gligorijević
Marketing menadžer za Jugoistočnu Evropu
Pošaljite e-mail
Sofija Stoiljković
Sofija Stoiljković
Marketing menadžer
Pošaljite e-mail
KONTAKT
Slađana Lukač
Slađana Lukač
Marketing asistent
Pošaljite e-mail
KONTAKT