Vrhunac svake sezone: žetva
Za svakog poljoprivrednika žetva je naporna, ali i zadovoljavajuća. Nakon dugog rasta i razvoja, konačno žanjemo ono što smo posijali. Postoje različiti postupci i aspekti koje treba uzeti u obzir za svaku vrstu usjeva.
Kukuruz se može žeti za proizvodnju zrna i kositi za pripremu kukuruzne silaže za ishranu stoke ili kao supstrat za bioplinska postrojenja.
Ovdje smo istaknuli najbitnije razlike.
Različite upotrebe - različite metode berbe/žetve/košnje
Kukuruzno zrno pogodno je za ishranu životinja, ali i prehranu ljudi. Da bi dobili najsuše moguće zrno, žetva se obavlja na kraju vegetacijskog razdoblja.
Žetva kukuruza za zrno ističe se slijedećim značajkama:
- Žetva se izvodi na kraju procesa fiziološkog sazrijevanja usjeva s poželjnim što nižiim sadržajem vlage u zrnu.
- Za žetvu kukuruza potrebno je pripremiti kukuruzni header
- Cilj je ostvariti što je moguće nižu vlagu u zrnu (ispod 25%, ako proizvodne okolnosti dopuste i znatno nižu, ispod 20%) kako bi se izbjegli neželjeni troškovi sušenja zrna.
- Poželjno je imati što manji udio polomljenog zrna kako bismo maksimalizirali udio utrživog zrna.
- Vlažnost zrna manja od 30%, hibridi tipa zuban x zuban pokazuju bolje otpuštanje vlage iz zrna. Na taj način možemo organizirati pravilan i pravovremeni slijed žetve. Međutim, otpuštanje vlage iz zrna započinje kasnije nego kod tvrdunac x zuban tipa hibrida koji je bolje prilagođen uvjetima uzgoja u sjevernijim područjima europskoga kontinenta.
Načini košnje silažnog kukuruza za ishranu životinja i silažnog kukuruza koji se koristi kao supstrat za bioplinska postrojenja iz kojeg dobivamo energiju ne razlikuju se jedan od drugog. Samo su kriteriji za selekciju hibrida različiti.
U svrhu proizvodnje i pripreme kukuruzne silaže koristimo ukupnu nadzemnu biomasu biljke koju kosimo i pripremamo pomoću silokombajna. Optimalno vrijeme košnje ovisi o sadržaju suhe tvari u čitavoj biljci, a koja treba biti između 30 - 35% suhe tvari.
Prijevremeni ili prekasni rokovi košnje i pripreme silaže imaju negativne posljedice na prinos, kvalitetu i proces pripreme.
Stoga, vrijeme žetve ima visoki učinak na uspjeh u uzgoju silažnog kukuruza. MyKWS pomaže vam pronaći optimalni datum žetve te na taj način postižete optimalne prinose i kvalitetu.
Ukoliko proizvodite siažni kukuruz, od pomoći će vam biti naš dodatni alat Upravitelj za silažu koji prikazuje najvažnije točke za proizvodnju silaže izvrsne kvalitete. Pogledajte što se sve još treba uzeti u obzir kod uskladištenja u silosima.
Obrada strništa nakon žetve kukuruza
Intenzivno usitnjavanje stabljike i obrada tla nakon žetve kukuruza vrlo je dobra mjera za kontrolu kukuruznoga moljca i za borbu protiv Fusarium sp. u kasnijim usjevima. Različiti eksperimenti su pokazali da upotreba malčiranja nakon žetve kukuruza može značajno smanjiti broj ličinki kukuruznog moljca i pojavljivanje Fusarium sp. u slijedećem usjevu. Smanjena učestalost Fusarium sp. također značajno minimizira rizik od prekomjernog sadržaja DON-a, primjerice u naknadnom usjevu ozime pšenice.
Iz tog razloga posebno je važno intenzivno usitnjavanje strništa nakon kukuruza. Grafikon u nastavku ilustrira kvalitetu usitnjavanja raznih tipova malčiranja.
Kao što možete vidjeti na grafikonu, postoje određene razlike u kvaliteti usitnjavanja stabljike kukuruza s raznim tipovima malčera. U ovom eksperimentu, malčer s velikim čekićastim reznim radnim tijelima dao je najbolje rezultate.