11 razloga zašto je sirak odlična kultura

Stabljika sirka uslijed snažnoga staygreena može osigurati povećanje prinosa do 20% u uvjetima suše.

U usporedbi s drugim usjevima, sirak prestaje rasti tijekom sušnih uvjeta i nastavit će ponovno rasti nakon što primi vodu. Korijenov sustav se može razviti do 2 m duboko, a stabljika i list su sposobni stvoriti prirodni sloj voska kako bi se zaštitili od izravne sunčeve svjetlosti i suše.

Ovaj tip voska se razvija u uvjetima stresa i pomaže biljci usporiti disanje i fotosintezu. Vosak štiti stabljiku i list od direktne sunčeve svjetlosti.

Samo u ljudskoj ishrani sirak se može koristiti za griz, brašno, sirupe, pivo, kokice i u slastičarstvu. Osim kao zrno, biljka se može koristiti kao stočna hrana u obliku sijena, silaže ili kao svježa hrana za životinje. Budućnost tehničke upotrebe sirka također je vrlo svijetla: u bioplinu, bioetanolu, izgaranju (kao izvor energije-topline), u tehnologiji boje ili u izradi sirkovih metli.

Prema dostupnim istraživanjima, sirak ima pozitivan utjecaj na teške bolesti poput raka debeloga crijeva, raka dojke i dijabetesa. Sirak je bogat antocijanima, antioksidansima, ima nizak glikemijski index i ne sadrži gluten. Antioksidanti iz sirka smanjuju potencijal za rast zloćudnih stanica u tijelu. Sirak isto tako ima relativno visoku razinu bakra i željeza te se stoga može upotrijebiti kao dodatak za smanjivanje negativnih učinaka kemoterapije. Ovi metali mogu pomoći u smanjenju problema vezanih uz anemiju. Sirak sadrži i visoku razinu magnezija koji pruža potporu koštanom tkivu i pomaže u prevenciji problema poput artritisa i osteoporoze. Zbog visokoga sadržaja vlakana, dijeta koja se temelji na sirku pomaže i u smanjenju kolesterola i kod gubitka kilograma.

Sirak ima niže potrebe za dušikom u usporedbi s drugim kulturama i smanjenu potrebu za pesticidima i vodom. U uzgoju sirka možemo koristiti no-till tehnologiju, odnosno tehnologiju direktne sjetve ili tehnologiju reducirane obrade zemljišta i uzgoja usjeva.

Sirak može zamijeniti drugu hranu za 40-100%, a da ne utječe na dnevni prirast. Sirak se može koristiti u stočnoj hrani jer sadrži više dostupnoga fosfora i proteina u usporedbi s drugim kulturama.

Ovo može pomoći u rotaciji usjeva, tj. plodoredu i kontroli kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera) dok biljka sirka istovremeno daje visoki prinos.

To je istina, osobito u ruralnim područjima s niskom godišnjom razinom oborina i u sušnim uvjetima. Sirak ima ogroman korijenov sustav koji podržava biljku u suši dosežući hraniva vrlo duboko u tlu. Korijenov sustav sirka može prodrijeti do 2 m u dubinu. Korijenov sustav proizvodi poseban herbicidni spoj koji se zove sorgoleon (izlučuje ga korijen u obliku mikroskopskih uljnih kapljica i djeluje kao vrlo moćan herbicid protiv korova koji bi mogli ugroziti razvoj biljke sirka). To štiti biljku sirka od rasta korova i smanjuje potrebu za upotrebom i primjenom herbicida.

Ova karakteristika čini biljku sirka izuzetno fleksibilnom. Odabirom prave sorte/hibrida moguće je koristiti sirak kao postrni usjev što može pomoći protiv erozije tla vodom ili vjetrom tijekom vrućih ljeta. Isto tako, naravno, to u konačnici povećava prihod poljoprivredniku.

Sirak se koristi kao ljudska hrana uglavnom u područjima koja klimatski ne daju mogućnost proizvoditi druge žitarice. U nekim Afričkim zemljama godišnja potrošnja sirka je 100 kg po osobi.