Koje štetnike možete očekivati u usjevima uljane repice te što možete učiniti kako biste ih spriječili
Štetnici i bolesti često predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje usjeva. Mehanička oštećenja usjeva ili infekcija ometaju rast i razvoj biljke, što u konačnici dovodi do ogromnih gubitaka prinosa. To ima negativne učinke na gospodarski uspjeh poljoprivrednika.
Kako bi se suprostavili ovim negativnim aspekatima, KWS je sažeo najznačajnije štetnike koji se pojavljuju kod usjeva uljane repice te ih razvrstao po mjesecima, tj. razvojnim fazama u kojima štetnici nastaju u povećanim količinama.
Mlade biljke uljane repice omiljena su meta brojnih štetnika. Zbog niske gustoće biljaka, gubitak samo i nekoliko biljaka može prouzrokovati ozbiljnu štetu.
Zbog toga bi trebalo obavljati redovne terenske provjere u kritičnoj fazi prije nego što se dostigne faza 4 lista.
Naše alat za bolesti i štetnike (myKWS) daje vrijedne savjete o mogućnostima za kontrolu i preventivne mjere.
Dodatno tretiranje sjemena protiv plamenjače uspješno se bori protiv početnih infekcija na lišću i potiče razvoj mladih biljaka. To je posebno preporučljivo u slučaju kasne sjetve.
Posljednjih godina kontrola repičinog sjajnika (Meligethes aeneus) i repičine pipe stablašice (Ceutorhynchus napi) sve je intenzivnija.
Kada se ličinke hrane stabljikama, neposredan štetni učinak nastaje zbog uništavanja provodnih kanala u stabljici. To ometa opskrbu biljkama vodom. Tako mogu nastati povećane štete od suše što rezultira smanjenim urodom. Oštećenje stabljika za vrijeme polaganja jajašaca također osigurava ulaz za razne vrste bolesti, npr.Phoma lingam, slabljenje stabljika uslijed djelovanja štetnika i bolesti također može biti odgovorno za ranu pojavu polijeganje, što dodatno blokira već oštećen unos vode u pogođene biljke.
Mala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus) i Velika repičina pipa (Ceutorhynchus napi):
- jedan je od prvih štenika koje napadaju usjev uljane repice u proljeće i to već pri 9 °C.
- Velike gubitke prinosa štetnik može prouzrokovati jer uljanu repicu napada kao odrasli kukac (hrani se “sokom biljke”) dok ličinke smjesti u stabljiku gdje usljed oštećenja strukturnog tkiva uzrokuju tipične simptome povijanja stabljike u obliku slova “S”.
- Zaštita se vrši insekticidom i to u stadiju razvoja biljke kad ona postigne visinu oko 20 cm, a prag odluke je 1 odrasli kukac na dvije biljke.
- Stoga se tretiranje insekticidima za kontrolu proljetne repične pipe treba odraditi na vrijeme i svako kašnjenje će imati velike posljedice u vidu štete na stabljici, koja će u konačnici drastično smanjiti prinos.
Repičin sjajnik (Meligethes aeneus)
- Javlja se nakon zime već kad temperature zraka dostignu 8 ºC.
- Štetu čini hraneći se pupovima (peludom) koje buši i izgriza iznutra te se oni uslijed toga suše.
- Nakon otvaranja cvijeta, sjajnik više nije štetan jer prelazi na ishranu polenom. Jaja odlaže u cvijetne pupove gdje kasnije ličinke izgrizaju cvijetne dijelove pri čemu uzrokuju znatne štete.
- Zaštita se vrši insekticidom tik pred početak formiranja pupova i to kad se na jednoj biljci pronađu 2-3 odrasla kukca.
Kontrolirati:
Brojanje štetnika / glavni izdanak
Ocjenjivanje izvršite prije podne, biljke se moraju osušiti prije tretiranja
Molimo pogledajte "Uvjete korištenja" ili informacije iz savjetovanja o zaštita biljaka za sveobuhvatne informacije o insekticidima i njihovom spektru djelovanja.
Repičina pipa komušarica (Ceuthorrynchus assimilis) i Repičina mušica komušarica (Dasyneura brassicae)
Ova dva štetnika obično su opasna samo ako se pojave zajedno.
Repičina pipa komušarica pojavljuje se nakon početka cvatnje na temperaturama iznad 15 °C.
Repičina mušica komušarica počinje svojim letom nakon sredine svibnja, a vrhunca je u fazi pune cvatnje. Prva generacija napada biljke uljane repice koje još uvijek cvjetaju, druga generacija inficira biljke uljane repice za vrijeme i na kraju razvoja sjemena u komuški, a moguća treća generacija napada usjeve u ljetnom periodu.
- Repičina pipa komušarica (Ceuthorrynchus assimilis) slična je prethodnoj pipi, ali jaja odlaže u komušku gdje se poslije ličinke hrane mladim zrnom, a također oštećuju opnu komuške usljed čega se u komušku nastanjuju i druge štetne vrste kao što je repičina mušica komušarica (Dasyneura brassicae).
- Zaštita se vrši insekticidom čim se završi oplodnja cvijeta i to kad je na dvije biljke pronađen jedan odrasli kukac.
Potencijal za razvoj štetnika može se smanjiti obradom strništa nakon žetve. Najučinkovitija mjera za ublažavanje i kontrolu razvoja štetnika je malčiranje ili plitko tanjuranje. Upotreba raznih tipova valjaka valjka je manje učinkovita, ali je znatno jeftinija.
- Ostatci stabljike nakon malčiranja ili tanjuranja više ne pružaju mogućnost razvojnog ciklusa štetnika.
- Sklerocije snažnije napadaju mikroorganizmi u slučaju izravnog dodira s tlom i na taj način se smanjuje potencijal opasnosti zbog brže razgradnje organske tvari.
- Ostaci od žetve ravnomjerno se unose u tlo. Rezultat toga je značajno manja prisutnost organizama koji uzrokuju bolesti stabljike (askospore i piknidiospore). Posljedično, svježe zasijana polja uljane repice manje su zaražena sporama.
U vrijeme i nakon obrade navedeni ciljevi su u izravnom sukobu jedni s drugima:
Nakon uljane repice u tlu se mineraliziraju znatne količine dušika. Kako bi se smanjili gubici uslijed ispiranja tijekom zime, polje se ne smije ponovno obrađivati, i usjev uljane repice treba pustiti da raste sve do pripreme za sjetvu sljedećeg usjeva i na taj način možemo osigurati organski vezanje hranivih tvari.
Međutim, to potiče širenje raznih štetnika i bolesti:
- puževi
- cistolike nematode
- kupusna kila (Plasmodiophora brassicae)
Da bi se to spriječilo, strnište uljane repice treba ponovno mehanički obraditi nakon otprilike 3 tjedna.