Gnojidba raži

Gnojidba raži

1. Potrebe raži za hranivim tvarima

U usporedbi s drugim žitaricama, raž ima najmanje zahtjeve u pogledu opskrbljenosti tla vapnom i ostalim hranivim tvarima. Razlog tome leži u moćnom korijenovom sustavu, zahvaljujući kojem raž može dobro iskoristiti zimsku vlagu i preživjeti duga sušna razdoblja. Da bi se u potpunosti iskoristio potencijal prinosa zrna, ciljanim mjerama gnojidbe mora se osigurati optimalna opskrba hranivim tvarima. Potrebe raži za hranivim tvarima trebaju poslužiti kao osnova za gnojidbu.

Sadržaj hranivih tvari potrebnih za željeni urod

Glavni usjev	Krajnji proizvod	Sadržaj hranivih tvari kg dt / FM
Glavni usjev	Krajnji proizvod	N	P2O5	K2O	MgO
Raž	zrno (86% DM)	1.51	0,8	0.6	0.1
	slama (86% DM)	0.5	0,3	2.0	0.2
	zrno + slama (86% DM)	1.96	1.07	2.5	0.28

2. Gnojidba dušikom(N)

Dušik (N) potiče rast i izravno utječe na povećanje kvalitete (hektolitarske mase i mase 1000 zrna). Ako se želi utjecati na određene komponente prinosa, N se mora primijeniti na početku razvoja biljaka. Dobra opskrba hranivim tvarima tijekom faze redukcije održava generirane biljke. Potrebno je imati na umu da raž reagira na pretjeranu opskrbu s N što rezultira polijeganjem. To također može dovesti do porasta i odgođenog sazrijevanja usjeva za žetvu.

Ovisno o ciljanom prinosu i mineralizaciji dušika u tlu, potrebe raži za dušikom kreću se od 130 do 170 kg N / ha uklj. Nmin. Količine primjene dušičnih gnojiva ograničena je u okviru Pravilnika o gnojidbi. Za planirani prinos od 70 dt / ha, 170 kg N / ha uklj. Nmin.

3. Primjena dušika(N)

Početna gnojidba (prva N-primjena)
Ne treba čekati prekasno s prvom primjenom dušika u raži zbog ranog početka rasta. Prva primjena dušika (BBCH 21-25) ima izravan utjecaj na gustoća sklopa i razvoj komponenti prinosa. Preko količine gnojidbe dušikom moguće je regulirati održavanje i dodatno formiranje postranih vlati te na taj način usjev pripremiti za sezonu.

Prekomjerna početna primjena dušika može negativno utjecati na stabilnost. Vrlo je važno odrediti sadržaj Nmin u tlu, uzimajući u obzir i potrebe usjeva, kako bi se izbjegao višak N.

Samo u slabo razvijenim usjevima (manje od 2 jaka izdanka po biljci) trebalo bi dodati više od 30% ukupne količine dušika u ovoj fazi.

Primjena dušika u fazi vlatanja (druga N-primjena)
Druga primjena dušika(N) vrši se u vrijeme početka vlatanja(BBCH 29-32). Izravno utječe na broj stabljika i broj zrna. Manjak vode i dušika u ovom razvojnom razdoblju dovodi do značajnog smanjenja broja nastalih izdanaka i smanjenja broja klasića. Stoga je važno zajamčiti stalnu opskrbu dušikom za poticanje razvoja i jamstvo dobivanja željenog prinosa. Stoga dušik mora biti dostupan na početku stvaranja organa i tijekom redukcijske faze!

Tablica prikazuje na koje procese prinos može utjecati gnojidbom u fazi vlatanja i kakav se učinak na taj način može postići.

U gustim usjevima (BBCH 30) gnojidba dušikom u vlatanju ne smije se odvijati sve do BBCH 32. Do tog trenutka prvotno oblikovani bočni izdanci moraju biti smanjeni. Usjevi koji nisu previše gusti u fazi (BBCH 30) vršimo prihranu dušikom.

Količina dušika u fazi busanja ne smije prelaziti 50% ukupne količine.

Primjena dušika u klasanju (treća primjena N)
Dušik se primjenjuje od faze (BBCH 39/49), to je treća primjena dušika u kojoj se dodaje zadnja trećina dušičnih gnojiva. Poželjna su gnojiva koja sadrže amonij.

4. Primjena osnovnih hranivih tvari i elemenata u tragovima

Fosfor igra važnu ulogu u energetskom metabolizmu biljke. Ako nedostaje fosfata, rast se inhibira, a cvjetanje i zrioba kasne. Mobilnost je najveća pri pH vrijednostima između 5,5 i 7,0. Iznad i ispod te razine dostupnost fosfata se smanjuje. Kao i kod drugih vrsta žitarica, raž uzima 70% potrebe za fosfatom od početka ožujka do kraja svibnja.

Naročito u područjima s izrazitom sušom početkom ljeta, mora se osigurati odgovarajuća opskrba kalijem. Gnojidbu kalijem treba obaviti prije zimskog oranja u količinama od NPK (40-70 kg KO2 / ha). Kalij je odgovoran za turgor u stanicama i povećava tolerantnost na sušu.

Sumpor je važan građevni blok aminokiselina i enzima koji sadrže S. Od sredine 1980-ih emisije sumpora u zrak znatno su smanjene, tako da biljkama iz zraka gotovo nisu dostupni sumporni spojevi. Iz tog razloga, potreba za sumporom mora biti pokrivena iz izvora minerala. Na slabo razvijenim usjevima, primjena sumpor (20-30 kg) trebala bi se podudarati s početnom primjenom N da bi se podržao učinak dušika. U gustim usjevima sumpor mora biti dostupan na početku vlatanja.

Manjak magnezija obično se javlja na rjeđim usjevima. U gnojidbi je važno uzeti u obzir ionski antagonizam između NH4 + i K + s jedne i Mg2 + iona s druge strane.

Visoka primjena amonijaka ili kalij inhibira unos magnezij. Nitratna gnojiva, s druge strane, potiču unos magnezij . Stoga gnojidba kalij treba uvijek biti usklađena s gnojidbom magnezij. Omjer kalij i magnezij u tlu trebao bi biti 2: 1. Glavna potreba za magnezij javlja se tijekom faze prevrtanje i učvršćivanja. Manjak Mg negativno utječe na broj zrnaca u uhu.

Na pjeskovitim tlima bogatim humusom (sadržaj humusa više od 4%), raža je već potrebna jesen. Nedostatak Cu dovodi do osjetljivih / mekih tkiva, što povećava osjetljivost na plijesan i rizik od polijeganje. Osim toga, nedostatak bakra može uzrokovati sterilnost polena.

Manjak mangana često se javlja na preopterećenim pješčanim tlima ili pretjerano popuštenim tlima, jer se Mn oksidira u netopljivi MnO2 pri višim vrijednostima pH. U uzgoju raži mora se uzeti u obzir odnos manjak mangana i pojave Rhynchosporium.

Opskrba bora treba razmotriti radi pouzdanog oprašivanje. Ako je razina bora manja od 0,2 ppm, preporučljivo je gnojidba lišća (30-50 g / ha) u fazi lišća zastave. pH vrijednost od 5,0 do 6,5 je optimalna za raž.